FOMO – što znači i zašto može biti opasan za psihičko zdravlje?

Jesi li frustrirana kad vidiš da je dio tvoje ekipe otišao na planinarenje bez tebe? Osjećaš se izostavljeno kad imaš obaveza oko djece, a tvoje prijateljice su organizirale druženje? Ili se osjećaš čudno kad shvatiš da su svi osim tebe pogledali sve epizode Bridgertona i to te sprječava da sudjeluješ u razgovoru? Misliš da sve žene imaju uzbudljiviji seksualni život? Tužna si kad skužiš da si jedina u svom društvu bez prsten na ruci i dvoje djece? Hvata li te osjećaj da si neuspješno kad vidiš fotografije kolegica za koje misliš da imaju uspješniju karijeru od tebe?

Ako si na barem jedno pitanje odgovorila potvrdno, lakše mi je jer znam da nisam jedina. A glavni krivac za sve te osjećaje je FOMO.


Što je fomo?

Akronim FOMO (eng. fear of missing out) prema Urban Dictionaryju prevodi se kao strah od propuštanja nekih uzbudljivih ili zanimljivih događaja. Iako zvuči skroz bezopasno, ova vrsta straha može izazvati anksioznost, osjećaj inferiornosti i izoliranosti te ubija želju za srećom.


Zašto se stvara taj osjećaj?

Iako je ljudima oduvijek bilo važno gdje stoje na društvenoj ljestvici, čas izuzecima, stvari su se ipak jako promijenile dolaskom društvenih mreža koje su postale veliki faktor u ocjenjivanu popularnosti. Neka istraživanja pokazuju da FOMO tjera ljude da koriste društvene mreže upravo kako bi pokazali drugima koliko su sretni i koliko se bave stvarima koje su super.

FOMO nastaje jer smo društvena bića i druženje s obitelji, prijateljima, partnerima nam je neizostavni dio života. U ljude je tako biološki programirana želja za uključenošću u društvena događanja koja su važna za cijelu zajednicu i ako dođe do neke promjene povezane s tim osjećajem uključenosti javlja se anksioznost, tuga ili osjećaj odbačenosti.

Dakle, čak možemo biti na super domjenku, ali nismo na nekom drugom eventu koji je MOŽDA bolji od ovog gdje smo sada.


No, treba znati kontrolirati FOMO.

Photo by Simon Maage from Unsplash

Ovo su neki savjeti koji ti mogu pomoći u trenutku kad počneš osjećati neku od gore navedenih emocija.

RECI HVALA – prouči situaciju u kojoj se trenutno nalaziš i reci hvala za sve što je pozitivno u radnji koju trenutno radiš

JOMO umjesto FOMO (eng. „Joy of Missing Out“) – pokušaj pronaći razloge zašto je ipak tvoja trenutna situacija bolja od ove koju „propuštaš“

DRUŠTVENE MREŽE KAO MOTIVACIJA, a ne izvor FRUSTRACIJE – napravi čistku svog Fejsa i Instagrama. Otprati sve ljude i grupe koji u tebi stvaraju negative osjećaje i zaprati one koji te motiviraju – nadam se da je na listi onih koji ostaju Inkubator sreće.

SMANJI VRIJEME NA MOBITELU – ono što ne vidimo ili što ne znamo ne može stvoriti FOMO. U tome nam može pomoći smanjeno vrijeme provedeno na društvenim mrežama

VJEŽBAJTE BIVANJE U TRENUTKU – najteži zadatak od svih jest vježbanje bivanja u trenutku. Pokušaj kontrolirati svoje misli da ne bježe u prošlost niti u budućnost. Jedino što zapravo stvarno postoji jest sadašnji trenutak, a u njemu FOMO ne postoji.

Pročitaj još:

Knjiga o strahu – kako pomoći djeci u ovim nesigurnim vremenima

Kako se nositi sa strahom od potresa

Kako voditi sebe i druge – 6 vježbi koje vam mogu pomoći unaprijediti emocionalnu inteligenciju

Ostale objave

INSTAGRAM

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter u nastavku i nikada ne propustite najnoviju objavu.